- 929.g.: kordopski emir Abd ar Rahman III. proglašava se kalifom, najvišom titulom u islamskom svijetu, nakon što je porazio   
  autonomaške namjere islamskih vladara i uspješno ratovao protiv kršćana na sjeveru Pirinejskog poluotoka;
  titulom kalifa konkurira Bagdadskom kalifu
- Abd ar Rahman III. gradi novu rezidenciju, izvan grada, nazvanu Madinat az-Zahra
- Kordopski kalifat jedna je od jačih sila u Europi – kalifi održavaju diplomatske odnose s Bizantom i s Franačkom državom
 - Kordopski kalifat zahvaća čitav Pirinejski poluotok osim njegovog sjevernog dijela
- 1010. berberska plemena pod vodstvom Almoravida razaraju Kalifat i ruše Madinat az-Zahru od čega se Kalifat više nije oporavio
- 1016.-1023. Omajadi su zbačeni s vlasti
- 1023.-1031. ponovo su na vlasti, ali je ona ograničena samo na grad Kordobu
- 1036.: posljednji kalif, Omajad Hiršam III. umire u progonstvu
- kordopski kalifi:

• Abd ar-Rahman III.(912–961)
• al-Hakam II. (961–976)
• Hišam II. (976–1009)
• Muhamed II. al-Mahdi (1009)
• Sulejman al-Mustain (1009–1010)
• Muhamed II. al-Mahdi (1010) ponovo
• Hišam II. (1010–1013)
• Sulejman al-Mustain (1013–1016) ponovo
• Ali ibn Hammud al-Nasir (1016–1018)
• Abd ar-Rahman IV. (1018)
• al-Qasim al-Mamun (1018–1021)
• Yahya al-Mutali (1021–1023)
• Abd ar-Rahman V. (1023–1024)
• Muhamed III. (1024–1025)
• Yahya al-Mutali (1025–1026) ponovo
• Hišam III. (1026–1031)

 

Prostorija s kalifovim prijestoljem u Medini Azahari                                        :

         
    oko 945.                                                               (Wikipedia)           2007.

Stanovništvo Kalifata

Stanovništvo Kalifata sastojalo se od nekoliko skupina. Sam je Kalifat bio relativno gusto naseljen,
a grad Kordoba imala je oko 500 000 stanovnika čime je bila jedan od najvećih gradova
tada poznatog svijeta (Carigrad, Bagdad i Kordoba).

Arapi
- činili su mali dio ukupnog stanovništva
- na najvišim državnim položajima
- ponajviše iz Jemena, Sirije i Egipta

Muwalladun
- osobe koje su prešle na islam (konvertiti)
- plaćali manji porez
- od Arapa kao pravi muslimani priznati od druge generacije
- brzo su zaboravljali svoje romanske korjene i ponašali se kao Arapi, postali su dio arapske kulture;
  jedinu vezu s prošlošću činila su kršćanska imena nekih od njih: Banu Angelino, Banu Karlo, Banu Martin
- činitelji društvene i političke stabilnosti u Kalifatu

Mozarabes
- kršćani, oni koji nisu htjeli prijeći na islam
- plaćali veći porez
- održavali svoju društvenu i religijsku strukturu (postojali su knezovi kao prvaci određene skupine te biskupi)
- neki su dosegli visoke položaje: biskup Elvire bio je poslanik kalifa Abd ar Rahmana III. u Bizant

Židovi
- živjeli su u zasebnim četvrtima (Madinat al Yahud)
- vrlo obrazovani: liječnici, pravnici, prevoditelji, znanstvenici
- mogli su dosegnuti visoke dužnosti: poslanici kalifa u drugu državu, visoki dužnosnici na dvoru, veziri

Saqaliba
- bijeli robovi (Germani, Slaveni) iz kršćanskog dijela Europe
- zarobljenici ili kupljeni na tržnicama (ponajviše u Verdunu)
- mogli su doseći i visoke položaje: zapovjednici dvorske garde, prvaci sokolara, draguljara i sl.
- unatoč prelasku na islam, zadržali su ,,europski'' (kršćanski) kulturni identitet

Crnci
- iz ,,crne'' Afrike (dijela Afrike južno od Sahare)
- robovi
- prisutni u vojsci (postojale su i ,,crne garde''), kužne sluge i dr.

Mješanci
- postojali su i mješanci između pojedinih skupina


Kultura u Kalifatu

- Kordopski kalifi obožavali su kulturu: davali su kupovati i prevoditi knjige, osnivati čitaonice, a i sami su jako mnogo čitali
- najveću razinu kulture Kalifat je doživio u vrijeme Hakama II. Kada gotovo da nije bilo nepismenog stanovnika u Kordobi
- Arapi Pirinejskog poluotoka, od čega najveći dio otpada na one iz Kordopskog kalifata, u kršćanskoj su Europi prenijeli
  dostignuća antičkih filozofa, matematičara, geografa, astronoma i drugih znanstvenika jer su prevodili njihove knjige
  na arapski i ti su prijevodi stizali u zapadnu Europu
- islamska i židovska kultura iz vremena Kalifata najbolje se vidi u gradu Kordobi, golemoj prijestolnici države


Gospodarstvo Kalifata

- okosnicu gospodarstva činila je poljoprivreda, a pratio ju je obrt