Katedrala

Stanovnici Kordobe svoju katedralu zovu ,,Džamija'' (La Mezquita). Njima i ljubiteljima umjetnosti i povijesti diljem svijeta dobro je poznato da je ova zgrada bila građena kao džamija i da je nekoliko stoljeća služila toj svrsi. Gradnja je počela 785., a posljednje proširenje napravljeno je 987. godine. Da je ostala džamija, danas bi bila treća po veličini u svijetu: 23 000 m² (otprilike 150x150 metara). 
Zašto se ovo zdanje ubraja u najveća kulturna dostignuća u povijesti?

Kakve su bile povijesne okolnosti gradnje ove džamije? Na ovom je mjestu bila crkva Zapadnih Gota. Džamiju je počeo graditi Abd ar Rahman I., kada je nakon vrlo teških događaja uspio postati prvi kordopski emir, odnosno kad je osnovao Kordopski emirat. Kordopski emirat i kasnije kalifat bio je konkurencija Bagdadskom kalifatu, a kordopski su vladari potjecali iz obitelji Omajada koja je bila protjerana iz Sirije i kao takva ogorčena na bagdadske kalife koje je htjela barem kulturno nadmašiti. Stoga su Omajadi mnogo ulagali u gradnju.

Džamija je bila ograđena debelim zidom koji je bogato ukrašen i u kojem su vrata. Osim džamije unutar zida je i veliko dvorište, vrt, namijenjeno pranju prije molitve, a koje je danas puno stabala naranče, palme i čempresa. Kad u džamiju uđete, u polumraku vas fascinira mnoštvo stupova i crveno-bijelih lukova. Džamija je imala i mihrab (udubina u džamiji, nešto poput glavnog oltara u crkvama), okrenut, naravno, u smjeru kible (Meke).

U sredini nekadašnje džamije, srušeni su stupovi i tu je izgrađeno katoličko svetište. U tom se dijelu osjeća pravi katolički ambijent. U prostoru oko svetišta među maurskim stupovima ima katoličkih oltara i raspela - zanimljiva kombinacija. Međutim, i dvostruki lukovi među stupovima s naizmjeničnim crvenim i bijelim prugama predstavljaju kulturnu kombinaciju - Arapi su sagradili po uzoru na kršćanske crkve kakve je Bizant gradio u Siriji i drugim svojim provincijama.

Toranj katedrale nije izvornik iz arapskog vremena, ali povijesni izvori navode da je i u arapsko vrijeme bio sličniji tornju gotičkih crkava nego minaretu.

UNESCO je ovu katedralu proglasio svjetskom kulturnom baštinom i ona spada u vrh turističkih i kulturnih atrakcija Andaluzije, Španjolske, Europe i svijeta.

Muslimanske molitve u katedrali?

Posljednjih desetljeća u Kordobi živi značajan broj muslimana. Kao što se potpisuje peticija da crkva Svete Sofije u Carigradu/Istanbulu opet postane crkva, takvih nastojanja ima i oko kordopske katedrale. Evo vijesti Radio Vatikana o jednom događaju na ovu temu:

Kordopski je biskup Juan José Asenjo protiv zajedničke molitve kršćana i muslimana u čuvenoj gradskoj katedrali - osobito protiv njene prenamjene u ,,Ekumensku kuću Božju ''. U jednom dopisu islamskim velikodostojnicima Zemlje Asenjo naglašava da će se u budućnosti s uvažavanjem i poštivanjem založiti za mirni suživot s muslimanima. Prenamjena katedrale u zgradu koja će se istovremeno koristiti kao crkva i kao džamija ni na koji način ne ide ususret mirnoj koegzistenciji različitih vjerskih skupina.

,,Jedna zajednička Božja kuća izazvala bi samo pomutnju i svađu kod obiju religija'' govori Asenjo u svom pismu. Kršćanski korijeni Kordobe moraju i ubuduće biti uvažavani. Kršćani u gradu žele u miru živjeti s drugim vjerskim zajednicama, ali se ne treba staviti pod pritisak unapređivanja, koji ne doprinosi slozi među vjernicima.

Asenjo naglašava povijesni temelj katedrale kao mjesto kršćanskog štovanja. Arheološka istraživanja jasno su pokazala temelje crkve iz 4. i 6. stoljeća, dakle još prije arapskog osvajanja grada, dodaje biskup... (Radio Vatikan, 28.12.2006.)

A sada pogledajte galeriju!

 

Katedrala i rijeka Rijeka Guadalquivir i kopmleks katedrale koju nazivaju džamijom.	Zid Oko džamije je bio izgrađen zid s više vrata i raskošnim ukrasima.	Zid i toranj Toranj nije izvorni. Međutim, i izvorni je sličio ovome, to jest bio je sličniji tornjevima gotičkih katedrala, nego ostalim minaretima. Minaret kordopske džamije oponašao se u svim islamskim zemljama.	Vrata pokore Današnja Puerta del Perdón su bila glavni ulaz u kompleks džamije. Današnji naziv vrata su dobila u kršćansko vrijeme jer je u njima zasjedao crkveni sud koji je dosuđivao kaznu (pokoru) ili je otpuštao.
Toranj i arkade U arkadama, ispod stupova, sjedili su učenjaci i podučavali sve zainteresirane - Kuran, arapski jezik, pravo ili davali liječničke savjete.	Vrt naranči U arapsko vrijeme vrt ili dvorište bilo je zasađeno čempresima, maslinama, lovorom i tu si bili bunari radi obrednog pranja prije molitve.	Ulaz u unutrašnjost Kordopsku katedralu posjećuje svatko tko je turistički došao u grad - bilo pojedinačno, bilo u skupini.	Unutrašnjost Kada uđete u unutrašnjost, nađete se u šumi stupova. Ima ih oko 800!
Unutrašnjost U unutrašnjosti vlada polumrak. Brojnost stupova i lukova podsjećala je muslimane na beskrajnost i sveprisutnost Boga.	Stupovi i lukovi Stupovi su povezani dvostrukim crveno-bijelim lukovima.	Stupovi i lukovi Kordopska katedrala čuvena je po ovim scenama.	Stupovi i lukovi Ovakve crveno-bijele lukove Arapi su napravili po uzoru na crkve koje je Bizant gradio u Siriji i drugim svojim provincijama.
Stupovi i lukovi	Stupovi i lukovi	Kapela Villaviciosa Snop svjetla pojačava dojam. U pozadini je kapela Villaviciosa, zvana i Lucernario. To je u 15. stoljeću bio oltarni prostor prvog objekta s kršćanskom namjenom. Na tom je mjestu bila molitvena dvorana Hakama II. ispred koje su četiri stupa s korintskim kapitelima (i Arapi su ih koristili), a nad njima je raskošna igra lukova i ukrasa. To je trebalo sjajem i ljepotom nadmašiti sve dotadašnje islamske građevine.	Ukrasi
Strop	Mihrab Mihrab je udubljenje u džamiji prema kojem su vjernici okrenuti u vrijeme molitve. Mihrab ih navodi na smjer kible, odnosno Meke.	Arapska kaligrafija Tekst na arapskom se čita: BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM. HUWALLAHULLEZI LA ILAHE ILLA HU. EL MELIKUL KUDDUSUS-SELAMUL MU'MINUL MUHEJMINUL AZIZUL DŽEBBARUL MUTEKEBBIR. SUBHANALLAHI AMMA JUŠRIKUN Tekst znači: U ime Boga Svepćeg Dobročinitelja Milostivog. On je Bog - nema drugog boga osim Njega, Vladar, Sveti, Onaj koji je bez nedostatka, Onaj koji svakog osigurava, Onaj koji nad svim bdi, Silni, Uzvišeni, Gordi, Hvaljen neka je Bog, On je vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim.	Katoličko svetište U sredini zdanja srušeni su stupovi i izgrađeno katoličko svetište. To je katedrala u užem smislu.
Svetište Ovaj dio katedrale uređen je u tipičnom katoličkom stilu.	Glavni oltar Glavni oltar i mihrab imaju podjednako značenje u svojim bogomoljama. Ovaj oltar nije u blizini mihraba, a i orijentacija mu je za 90 stupnjeva drugačija.	Svetište Kad se okrenemo od glavnog oltara...	Svetište Strop svetišta gledan iz smjera glavnog oltara.
Strop	Islam i kršćanstvo Kombinaciju dviju religija posložnjava činjenica da su i lukovi koje izrađeni po uzoru na kršćanski Bizant.	Kršćanstvo i islam	Islam i kršćanstvo
,,Hodnici'' među stupovima	Stupovi, lukovi i strop	Stupovi, lukovi i strop	Vrt naranči Naziv vrtu dali su kršćani. Dvije vertikale - prirodna i antropogena i vedro siječanjsko andaluzijsko nebo.
Toranj i Vrt naranči	Zid s ukrasima Zid oko katedrale je bogato ukrašen.	Zid s vratima i ukrasima	Zid s vratima i ukrasima
Ukrasi na zidu	Zid s vratima i ukrasima ...predvečer	Zid s vratima i ukrasima	Kordopska katedrala Katedrala u Kordobi i s Kordobom.