Islamska kultura
Islamska kulturna baština u Kordobi vrlo je bogata
iz više razloga: Kordoba je 525 godina (711.-1236.) bilaglavni grad
jedne bogate
islamske države, Arapi su mnogo držali do kulture, obitelj koja je vladala u
Kordobi htjela je kulturnim dostignućima nadmašiti ostale muslimanske države.
Kordoba je u to, islamsko vrijeme svoje povijesti, bila jedan od najvećih
gradova u tada poznatom svijetu - parirali su joj samo Carigrad i Bagdad. Grad
je imao kanalizaciju, javnu rasvjetu i mnoštvo knjižnica.
U Kordobi su djelovali vrhunski islamski teolozi,
filozofi, matematičari, astronomi, geografi, liječnici...
Iako je od islamske faze povijesti grada prošlo oko
800 godina, zbog pet stoljeća intenzivnog kulturnog razvoja u okrilju islama, i
još su vidljivi islamski utjecaji. Pa čak i
danas neki spomenici u gradu podsjećaju na
islamski nadgrobni spomenik turbe.

Abu al Valid Muhammad Ibn Ahmad Ibn Rušd
arap. ابوالوليد محمد بن احمد بن محمد بن رشد
španj. Averroes
Najznačajniji islamski spomenik u gradu svakako je u svijetu čuvena džamija koju su izgradili Omajadi u razdoblju 785.-987.. Nakon što su grad preuzeli kršćanski vladari, džamija je pretvorena u crkvu. Danas je treći spomenik islamske sakralne gradnje po veličini u svijetu.
Ovo je ruševina džamije Aljama koja je nekad bila dio raskošne vladarske rezidencije Medina Azahara u okolici Kordobe.
I danas u gradu stoji islamski spomenik jednom pjesniku. Ovakav spomenik naziva se turbe i prepoznatljivi je islamski kulturni element.
Živio je od 1126. do 1198. i bio je jedan od najvećih filozofa arapskoga svijeta. Iz ugledne obitelji, od oca suca (kadije), dao je dubok i trajan pečat rodnom gradu. Zahvaljujući njemu, zapadnoeuropska je kultura upoznala djela antičkih filozofa, a prevodeći i komentirajući Aristotela, Averroes je izvršio snažan utjecaj na katoličku skolastičku filozofiju. Osim filozofijom, bavio se i medicinom – napisao je medicinsku enciklopediju.
Bańos Arabes u Alcazaru kršćanskih vladara.
Najznačajniji islamski spomenik u gradu svakako je u svijetu čuvena džamija koju su izgradili Omajadi u razdoblju 785.-987.. Nakon što su grad preuzeli kršćanski vladari, džamija je pretvorena u crkvu. Danas je treći spomenik islamske sakralne gradnje po veličini u svijetu.