Kraljevske palače
Oko 100 metara od katedrale udaljene su kraljevske palače (Alcázares Reales).
Ograđeni su zidom i nije ih teško naći. Kada ne očekujete ništa spektakularno
(nakon što ste, recimo, vidjeli Alhambru), tada ćete sjajem Kraljevskih palača u
Sevilji biti oduševljeni! Na trenutke mi se činilo da su ljepši od Alhambre...
No, tu su fotografije pa prosudite sami.
Malo povijesti: počeci ovog zdanja sežu u rano doba arapske vladavine gradom.
Tada su ovdje živjeli zastupnici Kordopskog kalifa. Tada je grad Išbilja
(danas Sevilja) bila u sjeni velike Kordobe. Međutim, od tadašnjih zgrada za
kalifove poslanike nije mnogo ostalo.
Velikim i raskošnim vladarskim sjedištem ove zgrade su postale u 12. stoljeću
kada su Almohadi Išbiliju učinili prijestolnicom.
Godine 1248. kompleks je došao pod vlast kršćanskih vladara i djelomično se
izmijenio. Petar I. Okrutni dao je učiniti zanimljiv spoj kršćanske i
islamske graditeljske baštine. On je pozvao islamske obrtnike iz
Granade i Toleda, kako bi uredili palače prema njegovim zamislima. Rezultat je
bio raskošna građevina koja spaja dva različita načina građenja.
Uz palače su prekrasni vrtovi.
Pogledajte i video snimku:
Salón de Embajadores

Kompleks palača okružen je zidom.
Dvorište kraljevstva Leon.
Don Pedro je Petar I. Okrutni, a fasada njegove palače predstavlja remek-djelo dekoracije u stilu mudejar. Tu se vide, primjerice, arapski graditeljski elementi koji su rad graditelja koje je tadašnji vladar još uvijek arapske Granade Muhamed V. poslao u znak zahvalnosti Petru I. za njegovu vojnu pomoć.
Na plavo-bijelom frizu iznad prozora citirano je geslo arapskih vladara Granade Nasrida: ,,Nema nijednog pobjednika osim Boga''. Tu su i krune slične stalaktitima u spilji ispod kojih su grbovi Petra I. – lav, koji je simbol kraljevstva Leon, i kastiljski tornjevi.
Kad uđete u prvu palaču...
Ovo dvorište je nazvano po dvorskim damama, koje su s gornjega kata promatrale pratnju uglednih gostiju u dvorištu.
Patio de las Doncellas okružen je nazubljenim lukovima i dvostrukim stupovima.
Ovo dvorište ima više grbova: grb Habsburgovaca, grbove Kastilije i Leona, a sve u arapskoj dekoraciji!
Kombinacija kršćanske i islamske graditeljske baštine.
Kombinacija kršćanske i islamske graditeljske baštine.
Kombinacija kršćanske i islamske graditeljske baštine.
Jedan pogled na dvorište iznutra!
Ova je prostorija najčuvenija u Kraljevskim palačama. Španjolski naziv može joj se prevesti kao Soba poslanika. Njezin arhitektonski stil temelji se na arapskim (maurskim) palačama.
Najniži dio zida ukrašen je glaziranim pločicama s geometrijskim motivom. Iznad toga su zlatni i ukrasi u bojama s finom ornamentikom i arapskom kaligrafijom. Zidni ukrasi podsjećaju na Alhambru. Nije čudno što se Karlo V., možda najmoćniji vladar u povijesti Europe, odlučio upravo ovdje oženiti Izabelom Portugalskom.
Friz s portretima kastiljskih kraljeva i balkon, koji sobu spaja s prostorijama na prvome katu. Friz i balkon dao je urediti Filip II. u 16. stoljeću.
Kupola je izrađena od arišovog drva.
Ovi stupovi uzeti su iz starijih maurskih palača.
Kompleks palača okružen je zidom.