Velika sinagoga

U Sankt Peterburgu danas živi oko 90 000 Židova. Velika sinagoga u gradu druga je po veličini u Europi.

Židovska zajednica u Sankt Petersburgu stara je kao i sam grad. Gradnja sinagoge tekla je ovako:
Godine 1869. car Aleksandar II. dopustio je Židovima koji su bili legalno naseljeni u gradu (mnogi nisu smjeli živjeti u njemu) gradnju sinagoge. Kamen temeljac morao je biti položen najmanje 700 metara od najbliže crkve (Winnewisser, 2007.). Gradnju su financirali bogati Židovi. Arhitekti Ivan Šapošnikov i Lev Bachman zamislili su je u maurskom stilu s primjesama ruske romantike koji su imali kasnobizantska obilježja. Sinagoga je dakle, kombinacija bizantsko-ruske i maurske gradnje. Unutrašnjost je monumentalna. Muški i ženski dio su odvojeni. U sinagogu stane oko 2000 ljudi.
  
Ova sinagoga nikada nije bila zatvorena, čak ni u vrijeme opsade u Drugom svjetskom ratu.
 

Velika sinagoga	Stil je maurski s ruskoromantičkim i kasnobizantskim elementima.	Ulaz
Unutrašnjost Zgrada ima križni oblik. U nju stane oko 2000 ljudi.	Unutrašnjost	Ormar za Toru Ormar za Toru u apsidi stoji ispod kupole.
Unutrašnjost stražnja strana - galerija	Unutrašnjost stražnja strana - galerija	Strop
Prezimena Pločica s prezimenima na stolicama ukazuju koje su obitelji financirale gradnju.	Košer trgovina Košer je naziv za hranu pripremljenu prema židovskim vjerskim zakonima (Židovi, npr. ne jedu svinjetinu).	Košer trgovina
U košer trgovini	Bushov posjet George W. Bush posjetio je sinagogu kad je bio u gradu.	Bushov posjet Američki predsjednik upisao je u knjigu gostiju: ,,Neka Bod blagoslovi Rusiju i Sjedinjene Države''.
Velika sinagoga je druga po veličini u Europi, nakon sinagoge Dohany u Budimpešti.