|
|
|
|
|
|
|
|
Zgrada Muzeja |
|
za vreve ljetnoga dana krajem srpnja 2008. Ispred zgrade je ponosna konjanička skulptura Georgija Konstantinoviča Žukova, sovjetskog generala, pobjednika iz Drugog svjetskog rata, koji je potpisao kapitulaciju Njemačke 8.V.1945. u Berlinu (pogledajte galeriju ,,Berlin"). |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Napoleon Bonaparte |
|
U travnju 2009., na trgu blizu muzeja; 1812. osvojio je Moskvu, ali je iz nje ubrzo otišao jer je izgorjela i na kraju je izgubio taj, za Ruse najznačajniji rat (Domovinski rat). |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U muzeju |
|
živopisni ugođaj |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U muzeju |
|
živopisni ugođaj |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kočija |
|
sa četiri mjesta, iz 1760-tih |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ruska nošnja |
|
s kraja 19. i početka 20. stoljeća |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Knjiga o Bizantu |
|
Bizantsko carstvo vrlo je popularno u Rusiji - tako je i nekad bilo. Ovo je knjiga o povijesti i spomenicima Bizantskoga carstva izdana u Sankt Peterburgu 1892. godine. Autor je Nikodem Pavlovič Kondakov, istraživač bizantske i staroruske povijesti te stariji čuvar Carskoga Ermitaža. Nazivali su je čudom dostojnim kraljeva. Naklada je bila 600 primjeraka: po 200 na ruskom, francuskom i njemačkom jeziku. Nije se prodavala, nego je poklanjana knjižnicama, muzejima i uglednim osobama. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Jelena i Konstantin |
|
Rimski car Konstantin i njegova majka Jelena, ljudi najzaslužnjiji za današnju proširenost kršćanstva po svijetu, štovani su u pravoslavlju kao sveci. Nazivaju se ,,Sveti ravnoapostolni car Konstantin i Sveta ravnoapostolna carica Jelena''. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ruski carski grb |
|
sadrži dvoglavoga orla - kao i habsburški, albanski, srpski, crnogorski, bizantski. Radi se o nastojanju za nasljedovanjem Rimskoga carstva (što je bio Bizant) ili o bizantskom utjecaju. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Građanska Rusija u 19. st. |
|
točnije u njegovoj prvoj četvrtini |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Evanđelje |
|
poklonjeno caru Nikolaju I. (1796.-1855.) na dan njegove krunidbe |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Petar Veliki |
|
Rusi svog najznačajnijeg cara (koji je osnovao Sankt Peterburg) ne zovu Petar Veliki, nego Petar I. Ovo ulje na drvu rad je nepoznatog umjetnika oko 1700. godine, iz vremena vladanja ovoga cara. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Carica Katarina |
|
Ovo je desertni ukras carice Katarine II. Velike (1729.-1796.). Vrijeme njenog carevanja često se naziva ,,zlatnim dobom Ruskoga carstva". Ona je bila Njemica, rođena u danas poljskom, a nekad pruskom gradu Szczecinu. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Borodinska bitka (rus.: Borodinskoje sraženije) |
|
Ova čuvena bitka iz Napoleonovog pohoda na Rusiju vodila se 7.IX.1812. kraj sela Borodino, 100-njak kilometara zapadno od Moskve. Ishod je bio neodlučen. Ruska vojska izgubila je oko 40 000 vojnika, a francuska oko 35 000. Bitka je međutim bila jedan od presudnih razloga Napoleonova poraza. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Napoleon se povlači |
|
Nakon neuspješnog pokušaja osvajanja Rusije i privremenog zauzimanja Moskve (koja je izgorjela) Napoleonova vojska se mrzovoljna i desetkovana povlači. Zapovjednik ruske obrane, legendarni Mihail Ilarionovič Kutuzov (zbog te pobjede jedan od najvećih junaka ruske povijesti), nije htio mnogo ratovati s Napoleonovom vojskom, nego je pustio da je iscrpi golemo rusko prostranstvo i jaka zima. Ovaj je rat detaljno prikazao Tolstoj u čuvenom romanu ,,Rat i mir'' (ruski ,,Vojna i mir''). |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kapitulacija Pariza |
|
Ovo je službeni proglas vojsci o kapitulaciji Pariza 31.III.1814.. Time je definitivno završio rat Rusije s Napoleonom, rat kojega Rusi nazivaju Domovinskim i jednim od najznačajnijim u svojoj povijesti. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obitelj Jevreinov |
|
Građanska ruska obitelj (vjerojatno židovskoga porijekla) iz 1810.-20. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Iz crkve |
|
svećeničko ruho i carska vrata u ikonostasu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vojna odora iz 18. stoljeća |
|
Vidi se veliki utjecaj zapadnoeuropske kulture koju je građanska Rusija doslovno kopirala: francusku, njemačku, talijansku |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Mladenkino ruho |
|
iz Dagestana (na Kavkazu), s kraja 19. stoljeća. Ruski povijesni muzej prikazuje i kulturu naroda koje je Rusija osvojila. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Svečani halat |
|
Iz grada Buhara u Uzbekistanu, s kraja 19. stoljeća. Halat je odjevni predmet islamskih naroda. Muzej predstavlja kulture i onih prostora koji su pod ruskim utjecajem. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hanukija (svijećnjak za hanuku) |
|
srebro, Varšava, 1874.; Židovi su činili i čine bitan dio kulture Rusije. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izložba ,,Zlato" |
|
iz mog ponovnog posjeta Moskvi i ovom muzeju, za Uskrs 2009. |
|
|
|
|
|
|
|
