|
|
|
|
|
|
|
Glavni kolodvor |
|
Prvi je izgrađen 1873., ali je bio srušen u Drugom svjetskom ratu. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Park |
|
od Glavnog kolodvora prema središtu grada |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pogled s mosta |
|
U pozadini je katedrala. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pogled s mosta |
|
na crkvu Sv. Petra (desno) i Wallonerkirche (lijevo). Crkva Sv. Petra je rimokatolička crkva iz 13. st., a Wallonerkirche je evangelička iz 13.-14. st., crkva tadašnjeg augustinskog samostana). |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Katedrala na Labi |
|
Biskupija je osnovana u 10. st. da bi se Slaveni s druge strane Labe podvrgli njemačkom utjecaju |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Radnička zastava |
|
naziv je ovog likovnog ostvarenja. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Rijeka Laba |
|
nije ni približno tako prometna kao Rajna. Na estuarijskom ušću Labe je luka Hamburg, najprometnija njemačka morska luka. Laba teče iz Češke, a prije Magdeburga prošla je kroz Dresden. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prometna ulica |
|
u gradu; Nakon Drugog svjetskog rata porušeni grad socijalistička vlast izgradila je sa sasvim drugim rasporedom ulica. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Katedrala |
|
je sjedište Saske evangeličke crkvene provincije. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Katedrala |
|
je izgrađena u gotičkom stilu. Radovi su počeli u 13. stoljeću pa ima još i klasnoromaničkih elemenata. Prije nje postojala je već jedna katedrala, koja je izgorjela na Veliki petak 1207.. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Grob Otona I. Velikog (912.-973.) |
|
Cara Svetog Rimskog Njemačkog carstva. Druga supruga mu je bila Adelheid iz Italije pa je stoga grad Magdeburg primio puno talijanskih elemenata u arhitekturi. Sina Otona II. oženio je za bizantsku ,,princezu'' Teofanu preko koje je u Carstvo stigao snažni bizantski utjecaj. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Grob Otona I. Velikog |
|
Kad su Mađari stigli u Europu, prošli su je gotovo čitavu u ratnom pohodu. Uznemirili su 2-3 stoljeća ranije naseljene narode (Slavene i Germane). Mađari su si našli mjesto u Panonskoj nizini, a konačno su se stabilizirali nakon poraza od Otona I. u bici na rijeci Leh (Lechfeld) 10.8.955. godine. Tako je Oton I. bio zaslužan za konačno stabiliziranje Mađara i njihov današnji smještaj u Europi. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pored katedrale |
|
romanička zgrada prepoznaje se po zaobljenim lukovima i biforama/triforama. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Romanička zgrada |
|
kraj katedrale |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Romaničko-gotička crkva |
|
nasuprot katedrale |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Samostan Naše Drage Gospe |
|
(njem. Kloster Unserer Lieben Frauen) osnovo je 1018. godine magdeburški biskup Gero. Zgrade samostana, koje potječu iz 11. st., s crkvom Sv. Marije spadaju u najznačajnija romanička zdanja Njemačke. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Samostan Naše Drage Gospe |
|
Kad je grad 1520-tih prihvatio reformaciju, samostan je ostao katolički. I samostan i više ne služe vjerskim svrhama. U samostanu je muzej. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Crkva samostana Naše Drage Gospe |
|
tipična je romanička zgrada. Njemačka je poznata po romanici, a Francuska po gotici. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stara i nova gradnja |
|
Romanička crkva Sv. Marije (11. st.) i Hundertwasserova zgrada (21. st.) Zelena citadela. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hundertwasserova zgrada u gradnji |
|
Friedensreich Hundertwasser (1928.-2000.), austrijski arhitekt pravog imena Friedrich Stowasser poznat je po ekstravagantnim zgradama. Ovo je jedna od njih, a nazvana je Zelena citadela. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hundertwasserova Zelena citadela |
|
(njem. Grüne Zitadelle) izgrađena je 2005., nakon dvije godine gradnje. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hundertwasserova Zelena citadela |
|
Zgrada ima dva dvorišta. Ne postoje dva ista prozora! |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hundertwasserova Zelena citadela |
|
Postoji jednosatno vođenje po zgradi, koje se naplaćuje 6 eura (ili s popustom). |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hundertwasserova Zelena citadela |
|
Hundertwasser je rekao da je arhitektura čovjekova treća koža-prva mu je dio tijela, druga mu je odjeća. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Magdeburški jahač (13.st.) |
|
vjerojatno je car Oton I. Veliki prilikom ulaska u svoju omiljenu rezidenciju (svratište) Magdeburg. Ovo je kopija, a izvornik je u Kulturnopovijesnom muzeju. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vijećnica |
|
Gledana od katedrale. Iza nje se naziru Zelena citadela i crkva nekadašnjeg samostana Naše Drage Gospe. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Podzemni spremnici |
|
za različite vrste otpada |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Plivačka dvorana ,,Elbe'' |
|
Ovdje trenira najbolja njemačka plivačica Antje Buschschulte. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Plivačka dvorana ,,Elbe'' |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Restoran ,,Dalmacija'' |
|
nasuprot Plivačke dvorane ,,Elbe'' |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stambena zgrada |
|
izgrađena u vrijeme socijalizma. Nijemci takve zgrade zovu Plattenbauten. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Središte grada |
|
ima sasvim drugi raspored ulica i trgova nego što je imao u povijesti - zbog načina renoviranja socijalističke vlasti. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|