Frankfurt na Majni

Njemački grad Frankfurt na Majni (jer postoji i Frankfurt na Odri) ima vrlo jako gospodarstvo. On je planetarno jak u ovim trima stvarima: 1. financijama (ovdje su sjedišta gotovo svih njemačkih banaka i jedne od najprometnijih burzi vrijednosnih papira svijeta), 2. sajmu (još je u srednjem i novom vijeku bio jedan od najvećih u europi, danas us najpoznatiji sajam knjiga i automobila), 3. prometu (zračna luka treća je po prometu u europi, a željeznički kolodvor drugi u Njemačkoj).
Društveni proizvod bruto Frankfurta velik je kao proračun Republike Hrvatske, a grad ima samo 670 000 stanovnika. U Frankfurtu ima više radnih mjesta nego stanovnika. Ovdje izlazi i dnevni list Frankfurter allgemeine Zeitung (Frankfurtske opće novine), jedan od rijetkih koji je nacionalnoga, a ne lokalnog karaktera.
Izgrađena je Bankarska četvrt, gdje su sjedišta gotovo svih njemačkih banaka, a i Središnje europske banke, glavne banke za euro. Mene najviše fasciniraju neboderi Njemačke banke. Središnja europska banka ima knjižaru s knjigama i brošurama o Europskoj monetarnoj uniji.
U prošlosti je Frankfurt bio možda najvažniji njemački grad. Ovdje su se krunili carevi Svetog Rimskog carstva njemačke narodnosti. Kako Njemačka nije bila jedinstvena država, nakon ujedinjenja (kao i nakon Drugog svjetskog rata) razmišljalo se koji će grad biti prijestolnica i Frankfurt je oba puta bio u najužem izboru. Krajem Drugog svj. rata znatno je srušen, a danas četvrt Römer ima povijensi ugođaj.

Puno više saznajte na Wikipediji:
- Bankarska četvrt (eng.)
- Glavni kolodvor (eng.)
- Zračna luka Frankfurt na Majni (eng.)
- Trg Römer u prošlosti (prije Drugog svj. rata)
- Frankfurtski sajam (eng.)

Njemačka banka i Sparkasse

Njemačka banka (Deutsche Bank)

Drezdenska banka (Dresdner Bank)

Neboder je nazvan Gallileo. Visok je 136 metara i izgrađen 2003..

Njemačka banka (Deutsche Bank)

u ulici Taunusanlage

Njemačka banka (Deutsche Bank)

Drezdenska banka (Dresdner Bank)

Stara zgrada (lijevo, još se koristi) i nova, neboder, u ulici Gallusanlage.

Drezdenska banka (Dresdner Bank)

Staro sjedište, koje se i danas koristi u istu svrhu, plus novi neboder. Dresdenska banka jedna je od najvećih u Njemačkoj. Vlasnik joj je Allianz. U ovoj staroj zgradi možete otvoriti račun i onda ulgatai novac u investicijske fondove (što sam ja učinio, suvenira radi!).

Drezdenska banka (Dresdner Bank)

Stara zgrada.

Komercijalna banka (Commerzbank)

Staro sjedište i novi neboder (najviši u Europi).

dit

Deutscher Investment Trust Gesellschaft für Wertpapieranlagen mbH - poduzeće za upravljanje vrijednosnim papirima, otkad je u Allianzu, promijenilo je naziv u ,,Allianz''.

Maintower

na vrhu ima vidikovac otvoren za posjetitelje

Središnja Europska banka

smještena u Eurotoweru

Pogled s Maintower-a

na nebodere Njemačke banke

Commerzbanktower

Neboder Komercijalne banke trenutno je najviša zgrada Europe: 269 m, a s antenom oko 300 m. Izgrađen je 1997. U Moskvi se grade dva nebodera koji će uskoro biti viši od njega.

Pogled s Maintower-a

Sasvim lijevo je zgrada Volksbanke, a neboder poput rakete je neboder Sajma. Frankfurtski sajam jedan je od najvećih u Europi, a najpoznatiji i najveći su sajam knjiga i sajam automobila.

Pogled s Maintower-a

Vidi se rijeka Majna, a istom smjeru je i zračna luka. Vidi se Glavni kolodvor, najveći u Njemačkoj.

Pogled s Maintower-a

Euro i Središnja europska banka

uvečer

Opera

Pogled s Maintowera

Pogled s Maintower-a

Pogled uz Majnu; Vidi se četvrt Römer, koja ima ugođaj staroga grada.

Pogled s Maintower-a

Vidikovac na Maintower-u

Pogled s Maintower-a

Parkiralište na krovu zgrade!

Pogled s Maintower-a

Parkiralište na krovu zgrade!

Središnja Europska banka

i spomenik euru ispred nje

Spomenik euru

na trgu Willya Brandta (saveznog kancelara 1960-tih) sjedište je Europske središnje banke, glavne banke za euro.

Rijeka Majna

ulijeva se u Rajnu, 100-tinjak kilometara nizvodnije, kraj Mainza i Wiesbadena.

Središnja Europaks banka

u Eurotower-u i spomenik euru ispred nje. Euro je po mom mišljenju najveći činitelj stvaranja europske svijesti.

Rijeka Majna

Pogled nizvodno - ona će sada proći kraj zralne luke, Rüsselsheima (gdje je Opelova tvornica) i uliti se u Rajnu kraj Mainza.

Trg Williya Brandta (Willy-Brandt-Platz)

sa najznaöajnijom europskom bankom, Središnjom europskom bankom, koja kreira tečaj eura.

Majna uzvodno

u gradu Bambergu spaja se na kanal koji je povezuje s Dunavom, čime su povezana dva najveća plovna pravca Europe: Rajnski i Dunavski. Unutrašnja plovidba u Njemačkoj je vrlo razvijena, dok kod nas nije.

Bankarska četvrt (Bankenviertel)

posebnost je grada Frankfurta. Izgrađena je u zapadnom dijelu gradskog središta, nakon što su saveznici grad krajem Drugog svjetskog rata sravnili sa zemljom. Ovo je pogled s mosta preko Majne.

U gradu

Pješačka zona

s trgovačkim ulicama

Commerzbanktower i Maintower

Pogled na Bankarsku četvrt

Opera

Römer

je dio grada u kojem su očuvane zgrade kakve su bile u prošlosti: od 15. stoljeća ovo je središte grada.

Rezidencija Karolinga

Ostaci karolinške rezidencije (njemački vladari nisu imali stalnu rezidenciju, u jednom gradu, nego u više gradova svoju ,,postaju'', rezidenciju (koja nije bila raskošna ako možda riječ upućuje na to:).

Katedrala Sv. Bartolomeja

najveća je crkva u gradu. Bila je mjesto biranja i krunidbe njemačkih careva pa je bila najvažnija crkva Carstva, a od 19. st. simbol njemačkog jedinstva. Crkva na ovom mjestu postoji od 8. st., a ovo je već peta zgrada (prethodile su merovinška, karolinška, romanička, ranogotička) - izgrađena u 19. st. u obliku grčkoga križa.

Römer

prodaja čuvenih kobasica na ulici

Dvorana krunidbe careva

U ovoj su se dvorani 1562.-1806. krunili carevi Svetog Rimskog Njemačkog carstva. Nakon rušenja u Drugom svjetskom ratu ponovo je izgrađena.

Povijesni restoran

U gradu

U pozadini je neboder (toranj) Frankfurtskog sajma.

Glavni kolodvor

Najveći je u Njemačkoj. Veći je i od onoga u Leipzigu. Sa oko 350 000 putnika godišnje drugi je u Njemačkoj (nakon hamburškog). Ima slijepe kolosijeke pa se na ovoj fotografiji vidi koliko je velik (pogled na kolosijeke koji su jedan do drugoga, ima ih 24 za vlakove koji voze dalje te 8 za gradski promet).

Glavni kolodvor

Zračna luka

glavna je zračna luka njemačke zračne kompanije Lufthansa.

Zračna luka

prijevoz prtljage

Zračna luka

najprometnija je u Njemačkoj i treća u Europi (1. Heathrow u Londonu, 2. Charles de Gaule u Parizu). Vidi se Boeingov zrakoplov 747 kompanije Air India.

Zračna luka

Star alliance udruženje je zračnih kompanija (kojem pripada i Croatia airlines).

Zračna luka

Boeing 747 čarterske kompanije Focus air

Zračna luka

Cargo je prijevoz tereta.

Zračna luka

Ova zračna luka ima naftovod kojim kerozin dolazi iz Rotterdama.

Zračna luka

Lufthansa najveća je njemačka aviokompanija. Ima sjedište u Kölnu, a ovo joj je domicilna zračna luka.

Zračna luka

Die Deutsche Lufthansa (Njemačka Lufthansa d.d.) osnovana je 1926.. Godine 2009. imale je preko 830 000 letova.

Zračna luka

Zrakoplov tipa Boeing 747 kompanije Air India. Ovaj tip zrakoplova sada je drugi po veličini u klasi putničkih zrakoplova. Prije nekoliko godina prestigao ga je Airbus 380.

Zračna luka

Zrakoplov nacionalne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata

Zračna luka

,,Fraport'' naziv je ove zračne luke. Naziva se Rhein-Main (Rajna-Majna) i Frankfurt am Main (Frankfurt na Majni).

Zračna luka

Turistička agencija TUI ima svoje zrakoplove.

Zračna luka

Lufthansa Technik - tehnička podrška Lufthansi.

Zračna luka

Frankfurt Airport; Zračna luka ima vlak koji bez vozača vozi s jednog terminala na drugi.

Zračna luka

Otprilike svaka dva sata organizirna je obilazak Zračne luke s vodičem - autobusom se vozi po platformama. Nijemci često reklamiraju svoje gospodarske uspjehe.

Zračna luka

Ukrcavanje u jedan veliki zrakoplov.

Zračna luka

Lufthansin zrakoplov koji upravo polijeće.

Zračna luka

Iz turističkog autobusa kod razgleda zračne luke.

Zračna luka

Jedan vrlo veliki zrakoplov nacionalne kompanije Južnoafričke Republike.

Zračna luka

I Lufthansa je dio udruženja Star alliance, međutim, neki su zrakoplovi označeni kao Lufthansini, a drugi kao udruženja.

Zračna luka

Jedan zrakoplov odlazi na pistu na polijetanje.

Zračna luka

najprometnija je u Njemačkoj i treća u Europi (1. Heathrow u Londonu, 2. Charles de Gaule u Parizu).Za razliku od Heathrowa i Charlesa de Gaullea. frankfurtska zračna luka ima mjesto s kojeg se gleda pista.

Zračna luka

Polijetanje dvaju Lufthansinih zrakoplova. Veći (Boeing 747) ide za Kinu. Odavde vam se svijet čini nadohvat ruke, osjećate se povezaniji s njim.