Skopje

Skopje je glavni i najveći grad Makedonije. Osnovali su ga Rimljani (Scupi), potom je bilo bizantsko, a onda su ga osvojili Turci (Osmanlije) i držali ga preko 500 godine tako da je poprimilo tursku kulturu. U međuvremenu je u grad doselilo mnogo Albanaca i donedavno (jer se broj stanovnika Tirane vrlo brzo povećao) je Skopje bio grad s najviše Albanaca na svijetu. Danas rijeka Vardar grad dijeli na dva dijela: makedonski i albanski. Oni se mogu lako prepoznati: makedonski je identičan zapadnoeuropskim gradovima (trgovačke ulice s izlozima), a albanski ima tursku kulturu: uske ulice s malim zanatskim radnjama i velika tržnica raznovrsnih proizvoda, često se, nažalost, pljuje po ulici. Grad ima lijepih, ali i dosta neurednih dijelova (neasfaltirane ulice gotovo u samom središtu, smeće po ulici).
Stara crkva Svetog Spasa priča zanimljivo povijest grada, a u njenom je dvorištu grob najvećeg makedonskog junaka, kojega svojim smatraju i Bugari.
Makedonija je u vrlo nezgodnom položaju: Grčka joj ne priznaje pravo na naziv, Bugarska na jezik i naciju (tvrdi se da su Makedonci dio Bugara, a makedonski jezik dijalekt bigarskoga), Srpska pravoslavna crkva ne priznaje Makedonsku pravoslavnu crkvu, a u zemlji je preko 33% albanskog stanovništva (čiji udio raste zbog velike rodnosti, dok je rodnost makedonskog naroda puno manja), koje je koncentrirano u 90%-tnoj većini u zapadnoj Makedoniji (uz Albaniju) gdje je 2001. već izbio rat između Makedonaca i Albanaca koji se žele odcijepiti. Albanci tvrde da im Makedonci guše nacionalna prava, Makedonci da su ovi separatisti, čak i teroristi (u sukobu 2001.). Neki govore da se Albanci uopće ne integriraju u društvo: ne odazivaju se popisu stanovništva i sl.. Stanje nije sjajno.
Hrvatska kultura i gospodarstvo vrlo su prisutne ,,vo Makedonija'': ima mnogo prehrambenih proizvoda, a HTV 2 je gledan toliko da su makedonske televizijske postaje izborile da on bude kodiran, ne više na kablovskoj televiziji. Majicom ,,Odabrao Đelo Hadžiselimović'' nevjerojatno sam oduševio vlasnicu hostela.
U trgovini čujete da mladić traži ,,crno lebče'', a u banci dotjerana, službena i ljubazna službenica od klijenata traži ,,telefonče''.
Prošećimo Skopjem!

Hostel

u neasfaltiranoj ulici - izvana izgleda obeshrabrujuće, ali je dobar, a domaćica Natka je vrlo ljubazna.

Nijedan građanin

bez srednjeg obrazovanja - to je naš san

Muzej Skopja

pokazuje rimske spomenike (grad Scupi), a u njegovoj je okolici u 6. stoljeću rođen najjači bizantski car - Justinijan

Pozdrav iz Rovinja

U Skopju ima mnogo hrvatskih proizvoda, Hrvatska je popularna i omiljena, a HTV 2 izuzetno je gledan.

U gradu

Makedonija koja...

stalno nadograđuje novim znanjem i ide naprijed! To je naš san!

T-Mobile

Kameni most

preko Vardara izgradili su Turci (Osmanlije) u 15. stoljeću.

Trg Makedonija

središte je makedonskog dijela grada.

Trg Makedonija

središte je makedonskog dijela grada.

Crkva Sv. Dimitrija

Ispred crkve čistač cipela vam nudi besplatno čišćenje.

Crkva Sv. Dimitrija

Čifte amam

ostavština osmanlijske vlasti

Džamija

u albanskom dijelu grada

Čifte amam

nacionalna galerija u turskoj zgradi

Čifte amam

(H)amam je kupalište.

Čifte amam (Nacionalna galerija)

U osmanlijskom smo kupalištu.

Čifte amam (Nacionalna galerija)

Kao da smo u 17. stoljeću, kad je grad bio pod Osmanlijama (Turcima).

U džamiji

Pranje nogu

pred džamijom

Središte

albanskog dijela grada

Središte albanskog dijela grada

sa zlatarnicama i drugim starim zanatima

Tržnica

u albanskom dijelu grada

Tržnica

u albanskom dijelu grada

Tržnica

u albanskom dijelu grada

Džamije

u albanskom dijelu grada (uz tržnicu)

Dvorište stambenih zgrada

u albanskom dijelu grada

Varteks

u albanskom dijelu grada

Spomenik Skender-begu

najvećem albanskom nacionalnom junaku

Tutunska banka

Najveća banka Makedonije povezana je s Novom ljubljanskom bankom.

U gradu

Prometna cesta i osmanlijska zgrada Čifte amam

Makedonija

U Muzeju Goce Delčeva ukazuje se na grčki genocid nad Makedoncima Egejske Makedonije 1913. godine.

Muzej Goce Delčeva

Goce Delčev (1872.-1903.) rođen je i umro u Egejskoj Makedoniji, a bio je političar, vođa ustanka prptiv osmanlijske vlasti. I Makedonci, i Bugari smatraju ga svojim nacionalnim junakom.

Crkva Svetog Spasa

dijelom je građena pod zemljom jer po osmanlijskom zakonu crkve nisu smjele biti više od džamija.

Crkva Svetog Spasa

Staru je dao spaliti austrijski general kad je austrijska vojska spaljena je oko 1690. pod vodstvom princa Eugena Savojskog Turke Osmanlije gonila skroz do Skopja!

Zapadni zid ima galeriju za žene (kao što je u džamijama).

Grob Goce Delčeva

u dvorištu crkve Svetog Spasa

Tvrđava Kale

Obrambeni zid

Tvrđava Kale

,,Kale'' na turskom znači ,,tvrđava''.

Tvrđava Kale

Pogled s tvrđave

Tvrđava Kale

ima jake obrambene zidove.

Tvrđava Kale

Na stijeni čiji se slojevi jako dobro vide.

Moderna zgrada

izgrađena nakon razornog potresa 1963. godine.