Planinarenje po Krku

Otok Krk građen je od karbonatnih stijena (krednoga vapnenca) i fliša. I jedno i drugo nastali su kao morsko dno. Karbonatne stijene bile su naslage ljuštura školjkaša koji su prije 145 000 000 do 65 000 000 godina živjeli u moru u tropskim širinama. Školjkaši su se talili na morsko dno i nakon milijuna godina od njih su nastale stijene koje grade Krk. Na tim stijenama nastaje vrlo tanko tlo - što su poljoprivrednici, a i naše noge (!) dobro osjetili. Tu je danas ekstenzivno ovčarstvo.

Fliš je nastao kao nanos rijeka koje su se ulijevale u more. On je sloj lapora (,,stvrdnute prašine'') i pješčenjaka (stvrdnbutog pijeska). Budući da je takav, na njemu nastaje puno deblje tlo, pa je tu moguće ratarstvo.

Jadranska litosferna mikroploča odvojila se od Afrike i krenula brzinom od nekoliko centimetara godišnje na sjever, prema Euroazijskoj ploči. Prilikom njihovog sudara, izdigli su se Dinaridi, među njima i otok Krk. Sam je otok postao naboran - u njemu je jedna sinklinala (udubina) koja je ispunjena flišom i tu je danas žarište života otoka - ratarstvo i glavna prometnica. Tu su i stara naselja Jurandvor i Baška. U Jurandvoru je nađena Baščanska ploča, najznačajniji rani dokument na hrvatskome jeziku, ,,dragi kamen hrvatske kulture'', čiji je izvornik u zgradi HAZU-a u Zagrebu.

Otok Krk, kao i svi jadranski otoci, bio je puno viši, ali onda je došlo do velikog rasjedanja i sve su tadašnje planine postale znatno niže. Kada je more potopilo velik dio toga prostora, najviši dijelovi postali su otoci.

U posljednjem ledenom dobu cijeli sjeverni Jadran (današnje morsko dno oko Krka, Cresa pa sve do Visa) bili su kopno. To dokazuju kosturi kopnenih životinja (jelena i sl.) nađeni na dnu mora.

Video-snimke: panoramski pogled na flišnu udolinu s Baškom i Jurandvorom

                      život kukca balegara - kotrljanje stočnog izmeta