Alhambra
Alhambra (الحمراء)
(arapski ,,crvena'') je
tvrđava u središtu Granade, smještena na jednome od gradskih brežuljaka.
Slobodno se može reći da je najveća kulturna atrakcija grada i jedna od najvećih
u Španjolskoj.
Palača je dimenzija 720m x 220 m. Ona je kompleks zgrada, ulica pa čak i manjih
trgova. Ondje su bile izgrađene zgrade civilne (stambene kuće, palače, škole,
gostinjci, trgovišta i bolnice), vojne (utvrde, promatrački tornjevi, vojarne) i
religijske namjene (džamije, kapele, groblja) te vrata za ulaz u kompleks
tvrđave.
Zgrade su iz raznih razdoblja, raznih su stilova pa čak i civilizacija – većinu
su izgradili Arapi, no nekoliko njih proizvodi su i španjolskih katoličkih
vladara. Uz Alhambru nalazi se vrtni kompleks Generalife.
Arapski su vladari Granade prije gradnje Alhambre stolovali na susjednom
brežuljku Albaicínu. Ondje je stolovalo nekoliko maurskih dinastija, no
dinastija Nasrida odlučila je rezidenciju premjestiti na susjedni brežuljak
Sabika i tako je izgrađena Alhambra. Iako su je kršćanski vladari djelomično
promijenili, Nasridi su postali zaštitni znak Alhambre, a Alhambra zaštitini
znak Nasrida. Tvrđava je najviše izgrađena u vrijeme vladanja devetorice
nasridskih vladara. Stoga je najveća privlačnost Alhambre Palača Nasrida. Posljednji su bili zauzeti borbama s katoličkim kraljevima
pa nisu znatnije gradili Alhambru. Posljednji od Nasrida, Boabdil, morao je
2.1.1492. predati tvrđavu Katoličkim vladarima Isabeli Kastiljskoj i Ferdinandu
Aragonskom čime je nakon osam stoljeća završila arapska vladavina u Španjolskoj.
Vrlo je važno da su Katolički vladari cijelu Alhambru preuzeli bez borbe jer je
stoga njezino neprocjenjivo vrijedno umjetničko blago ostalo
očuvano. Jedan od najstarijih dijelova su ostaci vojnog kompleksa
Alcazaba. Katolički
vladari dali su također doprinos umjetničkoj vrijednosti tvrđave sagradivši
određeni broj palača i drugih objekata od kojih je najdojmljivija
Palača Karla V.. Danas se na Tornju vjetrova vijore
zastave Europske unije, Španjolske, Andaluzije i Granade i s njega se pruža
najbolji pogled na grad, a s druge strane na planinu Sierra Nevadu.
Budući da je katedrala stiješnjena među
zgrade, nju se najbolje može sagledati s Alhambre, s njezinog Tornja vjetrova na
Alcazabi.
Fotografiranje u zatvorenim prostorijama nije dopušteno, a u otvorenima jest.
Stoga je u ovoj galeriji prikazan samo (manji) dio umjetničkog bogatstva ove
tvrđave koju je UNESCO proglasio svjetskom kulturnom baštinom.
Alhambra je stoljećima inspirirala umjetnike pa su tako danas s njom nerazdvojno
povezani skladba koju je napisao Francisco Tarrega ,,Sjećanje na Alhambru''
(,,Recuerdos de la Alhambra'') i zbirka pripovjedaka ,,Priče Alhambre'' (,,The
Tales of the Alhambra'') Washington-a Irving-a. Obje se preporučuju poslušati
odnosno pročitati!
Na susjednom Sunčevom brežuljku nalazi se vrtni kompleks Generalife. On potječe
vjerojatno iz vremena Ismaila I. (1314.-1325.). Nasridi su ondje provodili
slobodno vrijeme. Naziv ,,Generalife'' dolazi od arapskog ,,Jannat-al-arif'' što
znači ,,Arhitektov vrt'', kao uspomena na velikog vezira ,,Abd Allaha III., koji
je bio stolar i izradio je plan vrtova. Današnji izgled mu je znatno promijenjen
od prvobitnog – i kršćanski vladari dali su doprinos njegovoj ljepoti.
Video isječak:
Pogled na Alhambru s
Albaicina (uz kastanjete!)
Alcazaba - Toranj vjetrova
Lavlje dvorište (Patio de los Leones)
Lavlje dvorište (Patio de los Leones)
Lavlje dvorište (Patio de los Leones)
Palača Partal i Damski toranj
Palača Partal i Damski toranj
Palacio de los Abencerrajes
Pogled s Albaicína na Alhambru i Sierra Nevadu
Turistički ulaz u kompleks Alhambre sa španjolskim i arapskim natpisom.
Najstariji dio Alhambre je tvrđava Alcazaba, što možemo prevesti kao Utvrda. Ona je najprije izgrađena, 1238. godine, čim su Nasridi došli na vlast. Ipak je vojna funkcija u to vrijeme bila najvažnija pa je tako vladar al-Ahmar odlučio s Albaicína najprije preseliti utvrdu, to jest vojarnu. Ostaci vojarne još se vide, a na Tornju vjetrova zavijorila se 1492. zastava Isabele i Ferdinanda.
Toranj vjetrova sa zvonikom i vidikovcem odalke se uživa u najpreglednijem pogledu na grad i na Sierra Nevadu.
Ovo je ostatak vojarne (Barrio Castrense) u sklopu Alcazabe. Tu je bio stambeni dio sultanovih trupa koje su branile Alhambru. Kod ovih se ruševina može prepoznati u islamskoj kulturi karakteristični raspored prostorija kuće: ulaz, malo unutarnje dvorište s prostorijama koje ga okružuju (dvije do četiri) te septička jama. Jedna od kuća mnogo je veća od ostalih – ona je vjerojatno pripadala vođi postrojbe.
Vinska vrata dao je sagraditi Muhamed V. (1354.-1391.). Prolaz je bio planiran kao slavoluk Muhamedu nakon vojnih pobjeda. O tome govori i citat iz Kur'ana.
Vidikovac Lindaraja s kojega se pruža pogled na Albaicín.
Jedna od najvećih atrakcija Alhambre je vidikovac Lindaraja. Prozori su nisko da bi se i sa jastuka ili niskih fotelja moglo uživati u pogledu na grad.
Vidikovac Lindaraja. Arapska umjetnost u Europi. Tekst na arapskom ispisan je više puta i čita se ,,Ve la ali illallah'', a znači ,,Samo je Bog najviši.''
Vrt Lindaraja na kojeg se pruža pogled iz istoimenog vidikovca.
Zlatna dvorana u Palačama Nasrida. Izgradio ju je Muhamed V. (1354.-1391.). Zid je ukrašen zlatnom filigranskom štukaturom s motivima geometrijskih, biljnih ih epigrafskih ornamenata.
,,Daleko seže Njegovo prijestolje preko neba i zemlje i ne opterećuje ga zaštiti ih. Jer on je Visina, Uzvišeni.'' (Kur'an)
Iz Zlatne dvorane desna vrata vode u predvorja, a lijeva u Dvorište mirte.
Dvorište mirte dobilo je naziv po grmovima mirte koji okružuju vodu. Voda strava dojam da je prostor veći. Izgradio ga je Jusuf I. (1333.-1354.).
Lavlje dvorište. Vrhunac nasridske arhitekture je palača Muhameda V. (1354.-1391.), a njezino središnje mjesto je upravo ovo dvorište. Ono je i jedan od najpoznatijih motiva Alhambre, gradio ju je 1370-tih najvjerojatnije arhitekt Aben Cencid.
U vrijeme Nasrida dvorište je bilo obzidani vrt, koji je bio slika nebeskoga vrta, to jest raja. Četiri rajske rijeke predstavljene su četirima kanalima koji izviru sa strane svorišta (točno s istoka, zapada, sjevera i juga) i spajaju se i središnjem zdencu (kod lavova).
Kanal koji predstavlja rajsku rijeku izvore ispod baldahina. Baldahin predstavlja šator koji se spominje u Kur'an-u.
U sredini je fontana koju nosi dvanaest lavova. Skulpture lavova (11. st.) starije su od Dvorišta i donesene su iz palače židovskog vezira i pjesnika Samuela ibn Negrela. Autor Calleja (Calleja 2005.) navodi da postoji više teorija što predstavlja tih dvanaest lavova. On kaže da je najvjerojatnija od njih ona koja njihovo porijeklo vidi u Brončanom moru u Salomonovom hramu u Jeruzalemu – dvanaest lalova nosi more. Radi se i o dvanaest židovskih plemena poteklih od dvanaestorice Jakovljevih sinova. U prilog toj teoriji govori i činjenica da dva lava na čelu imaju jednakostranični trokut koji simboliziraju dva izabrana plemena, Judino i Levijevo. Ukoliko je teorija točna, ona govori o velikoj povezanosti islama i židovstva i njihovom mirnom zajedničkom životu u srednjovjekovnoj arapskoj Španjolskoj.
Palača je građena u vrijeme Muhameda III. (1302.-1309.) i time je najstarija u kompleksu palača. Naziv joj dolazi od arapske riječi ,,partal'' što znači ulaz s lukovima (arkadama).
Od 16. stoljeća palača Partal naziva se Damski toranj ili Toranj dama.
Palača Karla V. Dao ju je sagraditi kršćanski vladar KarloV., jedan od najmoćnijih vladara u povijesti Europe i svijeta. On je u arapskoj Alhambri odlučio napraviti renesansnu palaču i gradnja je počela 1527. a završena je nekoliko desetljeća kasnije. Gradnja se financirala od posebnog poreza kojim Arapi koji su bili ostali u Španjolskoj, plaćali svoju religijsku slobodu. Tako je godišnje bilo skupljeno 80 000 dukata, od čega se 10 000 trošilo za gradnju ove palače.
Vidi se unutarnje dvorište sa 32 dorska stupa u donjem dijelu i 32 jonska u gornjemu.
Ovdje je smješten Muzej Alhambre čiji se ulaz vidi na fotografiji.
Ostaci jedne od palača (Palacio de los Abencerrajes)
Na fotografiji su Novi vrtovi, koji su uređeni 1931. na talijanski način. Od sredine XX. stoljeća ovdje je kazalište na otvorenom, na kojem se održava Međunarodni glazbeni i plesni festival Granada.
Pogled s Albaicína na Alhambru i Sierra Nevadu
